Je li instant kava prava kava, koliko vrsta postoji i kakvu kavu Hrvati najviše vole zna Vesna Mihatov, kušačica koja dnevno isproba i po 50 šalica popularnog napitka.

Hrvati su veliki kavopije.

Točno. Hrvati su veliki ljubitelji kave kojima je ritual pripreme, ali i uživanja u kavi uz prijatelje posebno važan, a s potrošnjom od 5,1 kilograma po stanovniku, Hrvatska je zemlja s dobrim potencijalom za još veći rast potrošnje jer je primjerice, prosjek zemalja EU 5,8 kilograma.

Domaći kavopije obožavaju jake okuse.

Točno. Hrvatski potrošači preferiraju tzv. tamne arome, u koje prvenstveno spadaju okusi čokolade, lješnjaka i badema.

Istinski znalci u svoj omiljeni napitak ne stavljaju ni mlijeko ni šećer.

Točno. Dodatkom šećera i mlijeka prikrivaju se i poništavaju izvorne arome i mirisi.

Postoje samo dvije vrste kave - arabica i robusta.

Netočno. Postoje i druge vrste poput liberice, ali se samo ove dvije koriste za komercijalni uzgoj. Razlikuju se po izgledu, veličini, boji i strukturi zrna, a najviše po aromi - robuste se odlikuju jačinom, a arabice su nježnije, ali iznimno bogate aromom te kompleksne okusom.

Kava se od početka masovne proizvodnje do danas transportira isključivo u jutenim vrećama.

Netočno. Kava se danas prevozi i cisternama. Juta pak omogućava kavi da diše pa se većina sirove kave transportira u standardiziranim vrećama od 60 kilograma.

Prva europska kavana otvorena je u Beču.

Netočno. Prva europska kavana otvorena je 1645. u Veneciji. Beč je prvu kavanu dobio 1683., a u Zagrebu ju je 1748. otvorio trgovac Leopold Duhn.

Kava je omiljeni jutarnji napitak i uglavnom se konzumira prije podne.

O toj uvriježenoj pretpostavci nisu provedena relevantna istraživanja, koja su javno dostupna.

Potrošnja kave u svijetu stalno raste.

Točno. Globalna potražnja za kavom raste 2% godišnje, no s obzirom da neka velika tržišta, poput kineskog, tek otkrivaju čari kave, procjenjuje se da će proizvodnja u idućem desetljeću ubrzano rasti.

Europljani su veliki potrošači kave.

Točno. Prvih deset zemalja po konzumaciji su SAD, Brazil, Njemačka, Japan, Francuska, Italija, Španjolska, Indonezija, Etiopija i Velika Britanija. Po individualnoj potrošnji prednjače Finci s 12 kg po stanovniku na godinu.